Tržišta i dalje imaju prostora za rast, ali ograničen

Scenarij vrijedi sve dok ga ne prekine vanjski šok: još jedan energetski šok, još izraženiji porast dugoročnih kamatnih stopa, problemi u jednom od glavnih segmenata američkog kreditnog tržišta ili razočaranje povratom ulaganja u umjetnu inteligenciju. Razlika između predviđanja i upravljanja je u tome što za svaki od ovih šokova moraju postojati unaprijed određene razine na kojima treba mijenjati izloženost.

Umjetna inteligencija ostaje središnji razlog za optimizam, ali ne i za entuzijazam. Tvrtke ulažu u nju jer poboljšava produktivnost, automatizira rutinske zadatke i ubrzava razvoj novih usluga. Prvi učinci su već mjerljivi: odražavaju se u potražnji za čipovima, podatkovnim centrima, električnom energijom i mrežnom infrastrukturom. Ključno je da investicijski val nije ograničen na jednu industriju: koristi se šire na industriju, energetiku, zdravstvo, logistiku i financijske usluge. Zato nema smisla kladiti se na jednu dionicu ili jedan sektor, već na nekoliko neovisnih motora povrata koji nisu potaknuti istim faktorom.

Inflacija i energetski rizici

Inflacija je i dalje iznad cilja u mnogim gospodarstvima, a energetski rizici su ponovno visoki. Stoga je vjerojatno da će Fed, ECB i druge velike središnje banke ove godine podići kamatne stope i zadržati restriktivan pristup. Ako se više cijene energije preliju u širu i uporniju inflaciju, daljnji porasti bit će brži nego što ih tržište trenutno vrednuje. To samo po sebi ne znači kraj gospodarskog rasta; središnje banke uglavnom žele spriječiti da se više cijene energije usidre u očekivanjima.

Fed je u tom pogledu u posebno nepovoljnom položaju. Kad bi počeo kupovati više dugoročnih državnih obveznica, smanjio bi dugoročne prinose i olakšao financiranje vlade i gospodarstva. No, s još uvijek visokom inflacijom, tržište bi takvu mjeru protumačilo kao ublažavanje fiskalnih pritisaka: inflacijska očekivanja bi porasla, dolar bi oslabio, a premija dospijeća na američki dug u konačnici bi bila još veća. Ako Fed ne intervenira na dugom kraju krivulje, dugoročni prinosi mogli bi nastaviti rasti: malo je prostora za daljnje povećanje kratkoročnih kamatnih stopa, a veliki deficiti, izdavanje državnog duga velikih razmjera i velika potražnja za kapitalom zahtijevaju od investitora sve veću premiju. Nije moguće unaprijed birati između ovih ishoda, stoga portfelj mora biti pripremljen za oba.

Stoga dugoročne kamatne stope ima smisla pratiti pažljivije od dnevnih fluktuacija indeksa. One smanjuju sadašnju vrijednost udaljenih novčanih tokova, čime najviše pogađaju najskuplje dionice, a refinanciranje čine skupljim za vlade, tvrtke i kućanstva. To je problem u vremenima velikih deficita, starenja stanovništva i rastućih potreba za obranom, energijom i infrastrukturom.

Nafta kao faktor neizvjesnosti

Dodatni faktor neizvjesnosti je nafta. Cijene su porasle usred eskalacije na Bliskom istoku, uglavnom zbog rizika za promet kroz Hormuški tjesnac. U nadolazećim tjednima očekuje se veća volatilnost: kada se situacija smiri, dio geopolitičke premije brzo nestaje, dok bi novi poremećaji u opskrbi ili otpremi mogli dovesti do skoka iznad 100 dolara po barelu. Za tržišta nije odlučujuća samo razina cijena, već prije svega trajanje poremećaja. Ako više cijene potraju, one bi se s odgodom prenijele na goriva, prijevoz i inflaciju, vršeći pritisak na kupovnu moć i rast. Za Europu bi takav razvoj bio posebno nepovoljan uoči zime, posebno s obzirom na to da je sezona grijanja već u ranoj fazi, a zima hladnija od prosjeka. To bi dodatno smanjilo prostor za ustupke središnjih banaka.

Uvjerljiv porast prinosa na desetogodišnje američke obveznice iznad pet posto znači više diskontne stope te fiskalni i kreditni stres. Brzi pad S&P 500 ispod 7000 mogao bi tipičnu korekciju pretvoriti u širu rasprodaju. Isto vrijedi i ako se rasponi korporativnih obveznica prošire iznad 2,8 postotnih bodova za američke obveznice niže ocjene ili 0,95 postotnih bodova za obveznice više kvalitete. Nafta koja ostane iznad 100 dolara po barelu dulje vrijeme signalizirala bi još jedan inflacijski šok. Međutim, najvažniji poslovni signal bit će hoće li se visoka potrošnja na umjetnu inteligenciju početi jasno odražavati na prihode i profit. Ako ne, središnja priča trenutnog rasta brzo gubi kredibilitet i ima smisla smanjiti izloženost, a ne braniti je.

Strateška diverzifikacija

Za investitore je najbolji odgovor strateška diverzifikacija, a ne težnja za jednim točnim predviđanjem. Ali diverzifikacija nije popis od deset dionica s istom pričom. Ima smisla graditi portfelj iz izvora povrata potaknutih različitim čimbenicima: uz tehnologiju, kvalitetne industrijske, zdravstvene, energetske i financijske tvrtke; obveznice, koje mogu rebalansirati portfelj nakon većih prinosa; zlato i robe, koje ublažavaju inflacijska i geopolitička iznenađenja. Test je završen.

Tržište stoga nije bez rizika, ali ni bez fundamenata. Sve dok profiti, ulaganja i gospodarska aktivnost ostanu dovoljno čvrsti, postoji prostor za rast. Uspješni investitori bit će oni koji održavaju izloženost dugoročnim prilikama i istovremeno danas znaju što će učiniti kada put do njih postane neugodan.