NBS ubrzano vratila zlato čuvano u inozemstvu

Slični trendovi su i u Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoji, a izuzetna potražnja za tim plemenitim metalom vlada u Njemačkoj, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se zlato smatra jednim od najsigurnijih čuvara vrijednosti među svim kategorijama investicija. Ekonomski analitičari kažu kako to i ne treba čuditi, jer je zlato ključni element u jačanju ekonomske stabilnosti zemlje, ali i poručuju da je vrijeme da i srpski građani razmisle o čuvanju i investiranju u plemenite metale, tvrdi se u priopćenju. Navodi se da su bruto devizne rezerve NBS premašile rekordnih 22,5 milijardi eura i da zlato, kao dio strukture tih rezervi, u vrijeme globalnih kriza, nestabilnosti i inflacije, ima poseban značaj. 

Sredinom godine, prema podacima NBS, zlatne rezerve težile su 38,5 tona, što je dva i po puta više nego krajem 2012. godine, kada je ta količina iznosila 15,3 tone. 

Sve domaće zlato se čuva u našim trezorima i takva je situacija od srpnja 2021. godine, kada je unijeta i posljednja tona zlata koja je stajala u inozemstvu. U ambijentu pojačane globalne neizvjesnosti, vraćeno je u Srbiju svih 13 tona zlata. Na taj način željeli smo dodatno povećati sigurnost i dostupnost svog monetarnog zlata, navodi NBS. 

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, najveće zlatne rezerve u svijetu imaju SAD sa 8.133 tone, zatim Njemačka sa 3.355 tona, a na trećem i četvrtom mjestu su Italija i Francuska sa nešto manje od 2.500 tona. Peta je Rusija sa 2.298 tona, a šesta Kina sa 2.010 tona, dok na Zapadnom Balkanu prvo mjesto drži Srbija sa 38,5 tona. Slijede Sjeverna Makedonija sa 6,8 tona, Slovenija sa 3,7 tona, Albanija sa nešto više od tri tone, Bosna i Hercegovina a 2,7 i Hrvatska sa dvije tone zlata. i četvrtom mjestu su Italija i Francuska sa nešto manje od 2.500 tona. Peta je Rusija sa 2.298 tona, a šesta Kina sa 2.010 tona, dok na Zapadnom Balkanu prvo mjesto drži Srbija sa 38,5 tona. Slijede Sjeverna Makedonija sa 6,8 tona, Slovenija sa 3,7 tona, Albanija sa nešto više od tri tone, Bosna i Hercegovina a 2,7 i Hrvatska sa dvije tone zlata.