Tako je mreža opsluživanja u prvom tromjesečju ove godine obuhvaćala 13 međunarodnih i sedam domaćih destinacija, dok je početak godine protekao bolje od očekivanog, uz istovremeni nastavak rasta potražnje za uslugama zračnog prijevoza.
U prvom tromjesečju ove godine Croatia Airlines ostvario je nalet od 6711 blok sati, a zabilježeno je 5112 letova te prevezeno 303.347 putnika, odnosno 51 posto više putnika u odnosu na isti kvartal 2022. godine, ali još uvijek za 12 posto manje od ostvarenih 345.800 putnika u istom razdoblju 2019. godine. Broj putnika u domaćem redovitom prometu veći je za 39 posto, a u međunarodnom redovitom prometu za 56 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2022. godine. Ostvareni putnički faktor popunjenosti (PLF) od 61,3 posto veći je za 9,9 postotnih bodova od ostvarenja u prvom tromjesečju 2022. godine, a ostvareni putnički kilometri povećani su za 43 posto.
U nastalim tržišnim okolnostima na kraju promatranog razdoblja ostvaren je operativni gubitak u visini od 9,3 milijuna eura, koji s neto rezultatom financiranja daje neto gubitak od 9,96 milijuna eura. Pozitivni tržišni trendovi pridonijeli su znatno boljem financijskom rezultatu prvog tromjesečja 2023. godine u odnosu na isto razdoblje 2022. godine (gubitak od 15,3 milijuna eura), ali i u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju 2019. godine (gubitak od 13,1 milijuna eura). U skladu s rastom prometa operativni prihodi i operativni troškovi ostvareni su na znatno višoj razini u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine.
Ukupni poslovni prihodi veći su za 59 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2022. godine. Najveći udio (80 posto) u ukupnim poslovnim prihodima odnosi se na prihode od prijevoza putnika koji su veći za 72 posto, uz rast broja putnika od 51 posto u promatranom razdoblju. Ostvareni operativni troškovi veći su za 22 posto u odnosu na ostvarene troškove prvog tromjesečja 2022. godine, a prvenstveno su rezultat rasta broja letova (+23 posto) te povećanja broja putnika (+51 posto).
Od 26. ožujka do 28. listopada 2023. godine zrakoplovi Croatia Airlinesa operiraju prema ljetnom redu letenja, u kojem su letovi prilagođeni potrebama putnika, osobito tijekom turističke sezone te kapacitetu flote. Croatia Airlines tijekom turističke sezone planira izravno povezati Hrvatsku s 24 međunarodna odredišta, odnosno 25 europskih zračnih luka, a zrakoplovi će pritom letjeti na 47 međunarodnih linija. Ukupno je planirano više od 17.000 letova, a u ponudi će biti više od 1,820.000 sjedala. Ljetnim redom letenja Croatia Airlines dodatno proširuje mrežu međunarodnih odredišta uvođenjem novih međunarodnih linija iz Splita za Oslo i Skopje, iz Dubrovnika za Prag i iz Bola na otoku Braču za München, te obnovom linije Zagreb – Mostar.
Prema IATA prognozama nakon povijesnih gubitaka koje je pretrpjela zrakoplovna industrija kao rezultat pandemije i povezanih ograničenja putovanja, u 2023. godini očekuje se povratak profitabilnosti zrakoplovne industrije, dok unatoč gospodarskim neizvjesnostima IATA smatra kako postoji mnogo razloga za optimizam u pogledu 2023. godine. U skladu s aktualnim podacima, zračni promet još uvijek nije ostvario obujam prometa iz 2019. godine, odnosno pretpandemijske razine, no promet raste te se povratak obujma prometa na pretkrizne razine očekuje u 2024. godini, o čemu svjedoče i posljednje brojke Croatia Airlinesa.
Ono što je dodatno važno za istaknuti i zasigurno će utjecati na još kvalitetnije poslovanje Croatia Airlinesa jest činjenica da će se tijekom 2023. godine u kompaniji intenzivno odvijati sve potrebne aktivnosti u vezi s nabavom i prihvatom prvih novih zrakoplova A220 u flotu tijekom 2024. godine, što se temelji na Post-Covid strategiji Croatia Airlinesa u sklopu koje je planirana zamjena 12 zrakoplova, uz mogućnost dodavanja još tri jedinice u 2027. godini.
Od 26. ožujka 2023. godine režim putovanja bez graničnih kontrola počeo je vrijediti i u zračnom prometu između Hrvatske i država schengenskog područja, čime su letovi Croatia Airlinesa postali domaći letovi unutar Europe, što putnicima omogućuje brže i protočnije putovanje u Hrvatsku te iz Hrvatske u države potpisnice schengenskog sporazuma.
