Banka Slovenije: Bankarski sustav ostaje stabilan

“Ove godine došlo je do nove komplikacije u bankarskom sustavu kod nekoliko američkih banaka, koja se prenijela u Europu, odnosno u Švicarsku, ali ne i u bankarsko okruženje EU. Time je dodatno potvrđena činjenica da je europski bankovni sustav čvrst i pouzdan", istaknuo je Dolenc na današnjoj tiskovnoj konferenciji Banke Slovenije o nalazima najnovijeg izvješća o financijskoj stabilnosti.

Prema njegovim riječima, tome je značajno pridonijela i dosljedna primjena Baselskih standarda koji vrijede za sve banke u EU u odnosu na američke banke, bez obzira na veličinu. Rezimirao je da je gospodarski rast vidno usporen, ali prema njegovim riječima, analize više ne pokazuju velike mogućnosti za recesiju u našem širem okruženju ove godine. Europsko područje i dalje muči inflacija koja je značajno iznad cilja monetarne politike.

U Sloveniji se smanjuje opća razina sistemskih rizika za financijsku stabilnost, a izgledi se poboljšavaju. Financijski sustav dosegao je opću razinu sistemskih rizika, a to je isto ono čemu smo svjedočili prije rata u Ukrajini, rekao je Dolenc. Kako je dodala Damjana Iglič, zamjenica ravnatelja Odjela za financijsku stabilnost i makrobonitetnu politiku, unatoč boljim izgledima neizvjesnosti su i dalje velike. "Oni su povezani s postojanošću inflacije na visokim razinama, očekivanjima daljnjeg povećanja kamatnih stopa, nastavkom rata u Ukrajini i nedavnim problemima banaka u SAD-u i Švicarskoj", rekla je.

Banka Slovenije je rizik tržišta nekretnina okarakterizirala kao povišen. Postoje naznake da bi moglo doći do poboljšanja u narednim kvartalima, no cijene stambenih nekretnina i dalje su visoke i iznad prosjeka EU unatoč usporavanju. Zabilježili su pad potražnje za stambenim kreditima. Procjena rizika financiranja ostaje umjerena sa stabilnim izgledima, budući da depoziti nebankarskog sektora ostaju stabilni i najvažniji izvor financiranja banaka.

Izloženost banaka kamatnom riziku neznatno je porasla u drugoj polovici 2022. godine, zbog čega se rizik ocjenjuje povišenim, a budući trend ne ukazuje na daljnje povećanje. Banka Slovenije održava kreditni rizik banaka na visokoj razini. "Kvaliteta kreditnog portfelja ostaje dobra, udio loših izloženosti ostaje na povijesno niskim razinama", rekao je Iglič. Procjena rizika dohotka ostaje umjerena. Tome je pridonio brzi rast neto kamata i neto kamatne marže.

Otpornost bankovnog sustava u pogledu solventnosti i profitabilnosti ostala je srednja u 2022. godini, čemu su pridonijeli zadržana dobit i dodatna izdanja instrumenata kapitala u dijelu solventnosti. Otpornost bankovnog sustava na sistemske rizike u segmentu likvidnosti ostala je visoka. "Kapitalna pozicija bankovnog sustava ostaje solidna, likvidnost ostaje visoka", rekla je.

Financijski položaj kućanstava i nefinancijskih poduzeća lani je, prema nalazima središnje banke, ostao relativno dobar, unatoč značajnom smanjenju bruto štednje stanovništva i povećanju zaduženosti nefinancijskih poduzeća. Poslovanje nebankarskog financijskog sektora odn poduzeća ostala je stabilna prošle godine unatoč neizvjesnim makroekonomskim uvjetima.

U sklopu makrobonitetne politike, Banka Slovenije koristi četiri mjere za prepoznavanje, praćenje i procjenu sistemskih rizika te poduzimanje mjera. Mjera ograničenja kreditiranja stanovništva je u fazi revizije, koja je pokrenuta nakon donošenja izmjene Zakona o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava, kojom se omogućuje slobodnija regulacija kreditnih standarda. "Sada su u tijeku interni razgovori, zatim ćemo razgovarati s bankama, izmjene će stupiti na snagu u dogledno vrijeme", rekao je Dolenc.