Hrvatski javni dug u 2022. znatno ispod europskog prosjeka

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se u EU lani za četiri postotna boda, na 84 posto, objavio je europski statistički ured.

U eurozoni bio je manji gotovo za četiri postotna boda i iznosio je 91,6 posto, pokazali su prvi izračuni Eurostata.

Proračunski manjak EU-a, iskazan udjelom u BDP-u, iznosio je prošle godine 3,4 posto, izračunao je preliminarno europski statistički ured. U 2021. iznosio je 4,8 posto.

U eurozoni manjak je lani spustio na 3,6 posto BDP-a, s 5,3 posto BDP-a u 2021.

U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je prošle godine propisani plafon od 60 posto, navode u Eurostatu.

Najviši je i na kraju prošle godine bio u Grčkoj, gdje je bio oko 70 posto veći od od BDP-a.

Slijede Italija, gdje je bio viši za nešto više od 44 posto, te Portugal i Španjolska, s dugom većim od BDP-a za oko 13,5 posto.

Javni dug nadmašio je BDP i u Francuskoj, za gotovo 12 posto, i u Belgiji, gdje je bio veći oko pet posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio 46,08 milijardi eura, što je odgovaralo 68,4 posto BDP-a. U 2021. iznosio je 45,63 milijarde eura, što je odgovaralo 78,4 posto BDP-a.

Najbliža je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u u 2022. bila Slovenija gdje je iznosio 69,9 posto.

Najnižu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u po preliminarnim Eurostatovim izračunima i lani bilježila Estonija, od 18,4 posto.