Guverner Federalnih rezervi Jerome Powell primjećuje da je inflacija, iako se hladi (u rujnu je godišnja inflacija iznosila 3,7 posto), još uvijek previsoka, što također opravdava trenutnu razinu kamatnih stopa. "Mislite li da je monetarna politika trenutno prestroga? Rekao bih ne. Inflacija je još uvijek previsoka, a nekoliko mjeseci dobrih podataka samo je početak onoga što je potrebno da se inflacija vrati na ciljanu razinu." Ipak, Powell priznaje da je okruženje visokih kamatnih stopa izazov za sve. Nakon njegova govora u New Yorku, terminska tržišta potpuno su isključila mogućnost da Fed podigne kamatne stope na sjednici u studenom, što je mogla biti dobra vijest, ali što, kad su obveznice opet "poludjele" naglo niže.
Prinos na 10-godišnje državne obveznice SAD-a (prinosi se kreću obrnuto u odnosu na cijene obveznica) popeo se u četvrtak ponovno iznad pet posto prvi put u 16 godina, a to nije prošlo nezapaženo na tržištima dionica. Sukob između Izraela i Palestine doprinosi neizvjesnosti. Paneuropski Stoxx 600 izgubio je 3,4 posto u pet dana, što ga čini najnižim od ožujka. U odnosu na početak godine tek je dobar postotak u plusu. U Ljubljani nije bilo prodajnog pritiska, indeks SBITOP ostao je nepromijenjen. Njujorški Dow Jones izgubio je u tjedan dana 1,6 posto, tehnološki Nasdaq 3,2 te je nakon pet mjeseci skliznuo ispod 13.000 bodova. Indeks volatilnosti Cboe popeo se na najvišu razinu od 24. ožujka na Wall Streetu.
Kako cijene njegovih modela nastavljaju padati, Teslina profitabilnost je sve manja, a sa 17,9 posto bruto profitna marža bila je sedam postotnih bodova niža nego prije godinu dana. Posao definitivno obogaljuju sve više kamate, što priznaje i prvi čovjek Tesle Elon Musk. "Kupnja automobila ljudima predstavlja sve veći trošak mjesečnih rata." Pritom ukazuje i na zaoštrenu geopolitičku situaciju: "Ako potrošači samo čitaju o ratovima koji bjesne svijetom, prva im pomisao nije kupiti automobil." No unatoč svemu, kako uvjerava Musk, Tesla bi ove godine trebala isporučiti 1,8 milijuna svojih vozila, samo da rast prodaje u posljednjem kvartalu ove godine bude barem 17% sličan prošlogodišnjem u ovo doba.
Ako su obveznice i dionice prošlog tjedna imale značajne gubitke, trenutna situacija na Bliskom istoku pogoduje rastu cijena nafte i zlata. Iako od početka borbi u Gazi na tržištu nema barela manje, napetost je očita, a cijene nafte ponovno su iznad 90 dolara. Daljnja eskalacija sukoba mogla bi pogurati cijene do 140 dolara po barelu, a prosječna vrijednost u idućoj godini bila bi oko 120 dolara, pišu analitičari Allianz tradea.
Zlato, koje usprkos trenutnoj makroekonomskoj slici sličnoj onoj iz 1970-ih (visoka inflacija i kamatne stope) nije imalo tako dobre rezultate kao tada, sada postaje sigurno utočište zbog znatno povećanih geopolitičkih napetosti, njegova se vrijednost tek približila nekoliko dolara koji graniče s 2000 dolara za uncu od 31,1 grama. Pobjednik tjedna s rastom većim od 10% definitivno je bitcoin koji se kretao iznad 30 tisuća dolara jer je nada da će SEC konačno odobriti ETF fond po spot cijeni BTC-a sve veća.
Vijest od ponedjeljka da je BlackRock već dobio zeleno svjetlo SEC-a pokazala se lažnom, ali je samo na trenutak zaustavila rast Bitcoina i drugih kriptovaluta, među kojima se ističe Solana (+36% prošli tjedan).
