Nakon gotovo 10-postotnog pada tjedan dana ranije, nafta je ponovno "zakoračila" prema ovogodišnjem vrhuncu te je u petak (brent) premašila granicu od 90 dolara. Tjedni porast iznosio je sedam posto, što je najviše od veljače. U pozadini je, prije svega, strah da bi izraelska kopnena intervencija u Gazi izazvala još veće napetosti u regiji. Ako se umiješa Iran ili bilo koja druga zemlja u regiji bogatoj naftom, mogli bismo vidjeti ponavljanje scenarija od prije 50 godina, kada je naftni šok doveo do produljenog razdoblja stagflacije. Odluka SAD-a da uvede prve sankcije protiv vlasnika tankera koji prevoze rusku naftu po cijeni iznad gornje granice, koja je postavljena na 60 dolara po barelu, također je potaknula cijenu nafte.
U svjetlu novog žarišta rata, burze se dobro drže, i Dow Jones i S&P 500 su porasli tijekom tjedna, no istina je da je vikend bio prilično crven, što je također posljedica objave da su SAD Povjerenje potrošača u listopadu je značajno palo. Bankarstvo je bilo među rijetkim sektorima koji su ostvarili dobitak (bankarski indeks je u početku porastao za više od tri posto), budući da su JPMorgan Chase, Wells Fargo i Citigroup nadmašili predviđanja analitičara s kvartalnom dobiti. JPMorgan, najveća banka u SAD-u s bilančnom sumom od 3,9 trilijuna dolara, također povećava prihode od kamata zbog akvizicije posrnule First Republic Bank, a ukupna dobit za razdoblje srpanj-rujan porasla je za 35 posto, na 13,15 dolara milijardi kuna. Prihodi su iznosili 39,9 mlrd.
Jamie Dimon, prvi čovjek banke JPMorgan, komentirao je aktualna događanja tijekom predstavljanja rezultata. "Živimo u možda najopasnijem razdoblju koje je svijet vidio u desetljećima. Ratovi u Ukrajini i Izraelu mogli bi imati dalekosežne posljedice za tržišta energije i hrane, globalnu trgovinu i geopolitičke odnose." Međutim, ekonomisti iz JPMorgana smatraju da je meko prizemljenje američkog gospodarstva vjerojatnije od recesije. Dimon je pak prije nekoliko dana uzburkao strasti objavom da bi američka središnja banka mogla podići ključnu kamatnu stopu čak do sedam posto, ali to je scenarij na koji nitko nije spreman i koji bi imao ozbiljne posljedice. Stradali bi svi: stanovništvo, poduzeća pa i sve zaduženije zemlje. Inače, prije nekoliko dana traženi prinos na talijansku desetogodišnju obveznicu premašio je pet posto, što je zabrinjavajuće.
Nakon što su dugoročne državne obveznice SAD-a pale 46 posto od svog vrhunca u ožujku 2020., postavlja se pitanje je li došlo vrijeme za preokret na tržištu duga. Posljednjih tjedan dana napetost je donekle popustila, prinos na 10-godišnju obveznicu pao je na nešto više od 4,60 posto. U najvećem obvezničkom fondu Pimco vjeruju da bi se takav trend mogao nastaviti, optimistični su za razdoblje od 6-12 mjeseci, vjeruju i da će se temeljna inflacija (bez hrane i energenata) umjereno te krajem iduće godine bit će između 2,5 i 3,0 posto. Što se tiče gospodarskog rasta, predviđaju da će on usporiti krajem ove godine, a 2024. godine američko će gospodarstvo oscilirati između stagnacije i blage recesije.
U iščekivanju izraelske kopnene ofenzive, plemeniti metali također su preuzeli ulogu sigurnog utočišta uz državne obveznice. Cijena zlata na kraju tjedna porasla je tri posto, tjedni rast iznosio je oko 100 dolara, odnosno nešto više od pet posto. To je najveći tjedni rast u posljednjih sedam mjeseci, zahvaljujući i nižim prinosima na obveznice.
Zlato se tako vidljivo oporavlja nakon što je palo na najnižu razinu u osam mjeseci. Oni koji su se zadnjih godinu dana kladili na zlato jer bi ono trebalo biti prava investicija za zaštitu od inflacije izgubili su novac, no očito je zlato ipak pravi izbor kada se dogodi nešto stvarno nepredvidivo, poput novog rata ili epidemije covida-19. , u kojem je zlato dosegnulo rekordnu vrijednost od 2075 USD u kolovozu 2020.