Izlišna su bila strahovanja ulagača da Nvidia neće ispuniti vrlo visoka očekivanja te da bi zbog toga cijena njezine dionice mogla oštro pasti nakon prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg iznimnog rasta. Proizvođač čipova koji pokreću inovacije u umjetnoj inteligenciji, zahvaljujući uglavnom novom H100 čipu podatkovnog centra (koji je postao nezamjenjiv u generativnoj umjetnoj inteligenciji za divove poput Microsofta, Mete i Alphabeta), generira takve prihode (i profite) koje čovjeku dah. U zadnjem tromjesečju, koje je za Nvidiju završilo krajem siječnja, prihod je bio čak 265 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju (22,1 milijardu dolara), a dobit je iznosila 12,29 milijardi dolara (+769 posto!) čime je premašila sva predviđanja. Prošlogodišnja dobit skočila je nevjerojatnih 580 posto.
Kao što je Fed donedavno mahnito tiskao novac, tako sada Nvidia luđačkim tempom generira svježe milijarde, a njezina je važnost u financijskom svijetu tolika da su analitičari Goldman Sachsa neposredno prije Nvidijine press konferencije na kojoj su predstavili najnovije poslovne rezultate, čak je napisao da je to "najvažnija dionica na planetu Zemlji" i da će tijekom konferencije na Wall Streetu biti tolika napetost "da bi se moglo čuti kako šivaća mašina padne". Uzbuđenje se brzo pretvorilo u uzbuđenje. U četvrtak, prvog dana trgovanja nakon objave rezultata, Nvidijine su dionice skočile 16 posto, a tržišna kapitalizacija porasla je za rekordnih 277 milijardi dolara u jednom danu.
Za usporedbu: krajem 2022. godine, kada je počela groznica umjetne inteligencije (na tržište je izašao ChatGPT), Nvidijina tržišna kapitalizacija iznosila je 364 milijarde dolara. Tehnološki indeks Nasdaq porastao je u četvrtak gotovo tri posto, najviše od prošle veljače. I u petak, barem na početku dana, dionice Nvidije nastavile su rasti (a indeks S&P 500 je prvi put premašio 5100 bodova), tako da je tvrtka ušla u sam elitni klub nekolicine kompanija čiji vrijednost premašila dva bilijuna (dvije tisuće milijardi) dolara. U drugoj polovici dana entuzijazam je splasnuo i dionice su se povukle za dobra četiri posto s (dostignutih ujutro) rekordnih 823 dolara.
Tri vodeća burzovna indeksa u New Yorku prošli su tjedan ojačala oko jedan i pol posto, a svježi rast zabilježen je iu ostatku svjetskih financijskih središta. Kineske su dionice u nizu od devet uzastopnih pozitivnih dana, tokijski Nikkei napokon je dosegao novi rekord nakon 34 (na trenutke vrlo bolne) godine, a paneuropski Stoxx 600 također je dosegao novi povijesni vrhunac.
Ono što se dogodilo s Nvidijom proteklih dana zasjenilo je strahove da Fed neće tako skoro početi sa smanjenjem kamata. Prije samo nekoliko mjeseci mnogi su se kladili da će se to dogoditi u ožujku i da bismo mogli vidjeti četiri ili pet rezova tijekom godine. Sada čak postoji zabrinutost da bi Fed mogao "pregurati" 2024. bez ijednog smanjenja kamatnih stopa. Siječanjski podaci o inflaciji bili su lošiji od očekivanih, no tržište rada i dalje je vrlo snažno. Sve dok je nezaposlenost ispod četiri posto (u siječnju je bila 3,7 posto), nema razloga za akciju. Središnja banka SAD-a u siječnju je već četvrti put zaredom ostavila kamatne stope nepromijenjene, ključna kamata je u rasponu između 5,25 i 5,50 posto.
