Indeks S&P 500 u rujnu je u prosjeku izgubio 0,73 posto, označivši najgori mjesec za ulagače od 1945. godine. To je jedini mjesec u kojem su njujorške dionice (u prosjeku) više puta pale (56%) nego rasle (44%) i jedini mjesec u kojem je tehnološki indeks Nasdaq (računan od 1971.) imao negativan prinos (u prosjeku minus 0,86 %). I ovoga puta nemali broj stručnjaka upozorio je tržišne sudionike da se pripreme na novo razočarenje, tim više zbog lošeg kretanja dioničkih indeksa u kolovozu. Povijest kaže da u slučajevima kada S&P u kolovozu padne za najmanje dva posto (sva tri vodeća njujorška indeksa prošli su mjesec izgubila oko dva posto), rujan servira još veće padove.
Naravno, može se odvijati i potpuno drugačije, a mnogo će ovisiti o makroekonomskim najavama. Prošli tjedan donio je objavu novih podataka o inflaciji, ali io kretanjima na američkom tržištu rada. Inflacija u eurozoni u kolovozu je ostala nepromijenjena na 5,3 posto (najniža je bila u Španjolskoj s 2,4 posto), dok je u SAD-u indeks cijena izdataka za osobnu potrošnju (PCE) u kolovozu porastao za 3,3 posto na godišnjoj razini, nakon 3,0 posto u srpnju. Temeljni PCI indeks, koji isključuje cijene hrane i energije, porastao je 4,2 posto, u skladu s očekivanjima. Poznati ekonomist Joseph Stiglitz u razgovoru za CNBC kritizirao je Fed i kaže da nije napravio domaću zadaću, a prije svega pogriješio je u prošlogodišnjoj prognozi da je inflacija samo prolazna i da je pokreće višak potražnje, ali zapravo su uglavnom krivi šokovi na strani ponude (nedostatak sirovina, čipsa, itd.).
U petak je američko ministarstvo rada objavilo da je u kolovozu otvoreno neto 187.000 novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti porasla je na 3,8 posto, što je najviše od veljače 2022. Vlasti su istodobno revidirale srpanjske podatke o novim stvorena radna mjesta značajno smanjena. Ono čemu Fed teži očito se događa: tržište rada pokazuje sve veće znakove slabosti, što će zauzvrat ublažiti inflaciju i na kraju je približiti cilju od 2 posto. Zbog visoke inflacije, američka središnja banka jedanaest je puta od prošlog ožujka podigla kamatu, pa se ona sada kreće u rasponu od 5,25 do 5,50 posto, što je najviša stopa u više od dva desetljeća. Na rujanskoj sjednici Feda vjerojatno neće biti promjena, no najnovije projekcije pokazuju da bi kamatne stope mogle ostati nepromijenjene i krajem listopada.
Slična su očekivanja i kada se predviđaju budući potezi Europske središnje banke. Analitičari Morgan Stanleyja smatraju da ECB više neće zaoštravati monetarnu politiku jer se ekonomska slika previše pogoršala. Ako su prije vjerovali da će ovaj mjesec biti potrebno još jedno povećanje, sada tvrde da je lipanjsko deveto uzastopno povećanje kamata ujedno i posljednje u ovom ciklusu.
